Švedska: Kako radi Aktiv žena bh udruzenja "Bosna" Borås

objavljeno u "Glasu" 2007.godine

BOSANSKE  RUKOTVORINE U MUZEJU TEKSTILA

Borås je bio u Švedskoj poznat kao ”grad tekstila.” Mnogobrojne fabrike saradjivale su sa srodnim fabrikama sa iz bivše Jugoslavije i nije čudo što je veći broj tekstilnih radnika sa tih prostora našao posao u ovom gradu. Vremena su se promjenila i proizvodnja se preselila u zemlje gdje je radna snaga mnogo jeftinija. Od nekad snažne tekstilne industrije ostao je Muzej tekstila i Visoka škola za tekstil i dizajn. Muzej je danas turistička atrakcija i mjesto gdje studenti predstavljaju novosti skandinavskog dizajna. Putem raznih projekata stimuliše se očuvanje i njegovanje tradicije tkanja i obrade tekstila. Jedan od najznačajnijih poduhvata bio izrada tkanine iz Tutankamonova vremena na originalan način, a prema uzorcima nadjenim u piramidama. Izložba je doživjele veliki uspjeh i javno priznanje. Kraljica Silvija bila je jedan od posjetilaca u toku same izrade materijala.

Uspjeh ove izložbe privukao je brojne žene koje su željele da se uključe u mrežu onih koji će svojim radovima sačuvati uspomenu na stare tehnike pletenja, tkanja  i šivanja. Aktiv žena ”Bosna” Borås niz godina njeguje i čuva tradiciju izrade ručnih radova sa motivima iz Bosne i Hercegovine. Imale su i javne izložbe i tako privukle pažnju i kolegica Švedjanki, koje su izrazile želju da ih posjete i upoznaju se sa njihovim radovima. Ostvarena saradnja rezultirala je zajedničkim nastupom u Muzeju tekstila,a  nastupile su i gošće iz Latvije.Tog dana u Muzeju je bilo puno vrijednih pletilji koje su  plele i medjusobno, ali i posjetiocima, prenosile svoja iskustva. Bosankama je bilo posebno drago što su javno predstavljene publici, prozvane imenom i prezimenom i kao znak pažnje dobile ružu na poklon. Zajednička aktivnost u grupi za pletenje nastavlja se i poslije ove izložbe. U planu je još jedan zajednički nastup, a tema će biti bogatstvo boja i šara bh. priglavaka, terluka i čarapa. Ovo je poseban izazov za Švedjanke, kojeg su one rado prihvatile.

Murveta Hromić