Dva dana za domovinu
„Bosna“ Borås slavi i stvara
DVA DANA ZA DOMOVINU
Pise: Almedina Sacic
Povodom obilježavanja Dana državnosti BiH, udruženje”Bosna” Borås upriličilo je dvasusreta svojih članova. Dva dana,jedan povod, a dva sasvim različita
događaja. 25. novembar vraća sjećanje na dane novembra 1943. godine, kada se voljom delegata ”antifašista Bosne i Hercegovine”, u hladnom Mrkonjić Gradu, “...vratilo, ponavljam „vratilo“ a ne dalo, Bosni i Hercegovini historijsko i političko pravo da se i danas, u konačnici, zove državom!
Državom i domovinom svih nas zajedno, a ne nečijom više a nečijom manje, i to tako da svako od nas ima pravo na cijelu BiH”, riječi su člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića. Udruženje je čestitku Domovini poslalo pjesmom, igrom i lijepom riječi, koju su otpjevali, odigrali i kazivali članovi sekcija udruženja. Prilika je
iskorištena da se novoosnovani hor prvi put predstavi publici. Folklorna grupa je prisutne obradovala novom koreografijom. Najmlađi članovi udruženja, polaznici bh. Dopunske škole, svojim su recitacijama izmamili najveće aplauze. Pod vođstvom
neumornog Safeta Omerovića, mala vojska je svaki put sve bolja i jača.
Ne smijemo zaboraviti šta se desilo
U subotu, 26. novembra, udruženje je izgledalo sasvim drugačije. Jedna crvena ruža je bila jedina dekoracija na bijelom podijumu ispod slika iz Srebrenice, koje su se izmjenjivale na zaslonu. Dan je bio posvećen svim žrtvama posljednje agresije na našu domovinu.
Riječ Srebrenica postala je sinonim za strahote koje su se dogodile tokom agresije na BiH, pa je i program nosio naslov “Sjećanje na Srebrenicu”.
U programu, pripremljenom na bosanskom i švedskom jeziku, učestvovao je mladi hor ilahija i kasida islamske zajednice iz Boråsa i seniori, recitatori udruženja.
Posebno upečatljivo bilo je kazivanje Admira Buljubašića, koji je hronološki,
sat po sat, prepričao kako je, ostavivši uplakane majku i sestru, kao 12-godišnjak, krenuo sa kolonom muškaraca na marš do Tuzle. Preživio je, ali je izgubio oca i brata.
Admir je novinaru iz Borås Tidning-a rekao: ”Mnogi ne žele da pričaju o
Srebrenici, ili uopšte o ratu, teško im je da i misle o tome. Ali ljudi u Srebrenici
su ubijani pred očima cijelog svijeta i Riječ Srebrenica postala je sinonim za
strahote koje su se dogodile tokom agresije na BiH, pa je i program nosio
naslov “Sjećanje na Srebrenicu”.

Poklon Mirjane Berberovi} sekciji “Srebrenica 95” primio je Admir Buljubaši}

