BOSANSKI CILIM

OČUVANJE BIH TRADICIJE.

Članak koji sam pročitala o Amili Smajović i njenom radu kako da na praktičan način spasi od zaborava i afirmiše BiH kulturno naslijedje u koje spadaju izmedju ostalog i bosanski ćilim , me je inspirisalo da pregložim ženama u našem aktivu ”Izvor” Borås, da počnemo crtati motive sa ćilima i tako damo i mi svoj doprinos. Uz to smo kroz literaturu naučile mnogo o ćilimu i njegovom kulturnom značenju kroz BiH bogatu istoriju. Zato želimo to prenijeti i drugima sto kraćim crtama.

Ćilim

Plijeni ljepotom boja i motiva. Izradjuju se od vune domaćih ovaca. Pređa se nekad bojila ručno, prirodnim bojama, od šljive, hrasta, ljuske i lišća oraha. Takva boja je bila postojanija. Najviše se koriste crvena, crna i prirodna bijela boja. Danas je prirodno bojenje upotpunosti nestalo, jer je to vrlo skup proces. Hemiske boje su jeftinije i izražajnije. Za jedan kvadratni metar ćilima utroši se 1-1,5 kg vune. Nekada je vuna bila voskarena. To je na pređji stvaralo zaštitni sloj, zbog kojeg joj moljci i prašina nisu mogli ništa. Tako je ćilim bio ”masniji” sočniji nego današnji, i kad ga tresnete sam se lijepo raširi po površini.
Danas u BiH ne postoji ni jedna radionica za obradu vune, za predenje, bojenje i voskarenje, pa tako vuna ničim nije ni zašticena. Veoma je lomljiva, što otežava rad.